Ekonomski stručnjak o inflaciji: Naš problem je suštinski, ovo je samo dodatno prekoračenje

Upitan zašto se cijene koje su narasle ne mogu vratiti ne staro nakon kraja krize, Vedriš je rekao da je to isto kao što se čovjek ne može vratiti na 20 godina života. Možemo se, kaže, održati dobrom kvalitetom života.

"Isto tako, dobrim vođenjem ekonomije može se prvenstveno spriječiti daljnji porast cijena, koji se zove inflacija. Ali, povrat na staro je gotovo nemoguć", istaknuo je i dodao da se rast cijena obično kompenzira zahtjevom za porastom realnih plaća i mirovina.

"Ali, taj porast zahtijeva dodatna sredstva, a ta dodatna sredstva onda zahtijevaju za javni sektor budžetska sredstva, u privatnom sektoru to je udar na konkurentnost. Između Scile i Haribde nastalog stanja i dobrih rješenja, to je pravo umijeće. Kako uspjeti opstati, kako uspjeti ono što je eurozona odlučila imati inflaciju od dva posto. To su teme s kojima se nosimo i s kojima ćemo se nositi i pitanje je koja dobra rješenja znamo naći", istaknuo je.

Komentirajući cijene goriva, razlike od prije početka krize na Bliskom istoku te regulaciju cijena, naveo je da je u pitanju tržište - zakoni ponude i potražnje. "Kad pogledate koliko se dizel traži, onda ćete vidjeti da je taj push, pritisak na potražnju digao cijene. Imate i rekonstrukciju riječke rafinerije, koja će iz teških derivata nastojati izvaditi što vise dizela, a kad to napravi zadovoljit će dio domaćih potreba, a profitabilno će poslovati bolje. Tržište određuje, kao kad dođu prve jagode ili šparoge, onda nije pitanje koliko je košta uzgoj ili proizvodnja, već tržišna situacija", pojasnio je.

Cijena benzina otišla je za dva posto gore, a dizela za gotovo 20 posto. "Tih 20 posto predstavlja potencijalni udar, i to treba spriječiti, na ono što bi se zvala daljnja inflacija očekivanja", poručio je.

Prokomentirao je i "plivajući" PDV te poručio da je to razumna mjera i alat ekonomske politike. "To je kao kad imate maticu na šarafu, pa je puno pametnije dobro zašarafiti maticu nego se kasnije nositi sa štetom koja nastaje na čitavom uređaju. Ova mjera, ukoliko spriječi ovaj udar na lanac cijena, val inflacijski, je dobra i ne treba pretjerivati. Ona s financijskog aspekta udara na budžet nije prevelika i može se ovisno o roku trajanja može mjeriti o nekoliko desetaka milijuna eura", rekao je i dodao da to nisu iznosi koje budžet ne može podnijeti.

Kaže da je inflacija u Hrvatskoj i prije ovih događaja bila među vrhu. "Naš problem je suštinski, ovo je samo dodatno prekoračenje koje dinamizira porast cijena. Ali, naš suštinski problem, onih 3,6 prije ovoga u odnosu na 2,05 koliko je bio prosjek eurozone. Ono što se sad događa, duboko sam uvjeren da će ovako ili onako završiti nekim kompromisom, koji nije za nikog zadovoljavajući, ali je prihvatljiv", poručio je.

Vedriš je istaknuo da je točna konstatacija da Hrvatska nije toliko pogođena ovom krizom jer nema proizvodnju, već se bazira na uslugama i turizmu. Istovremeno, zato što nema razvijenu industriju, ima manje ekoloških problema i veći rast BDP-a. "To je druga optika, optika po prilici da je čovjek sretan ako nema auto, onda puno manje troši na benzin, održavanje auta... Samo, pitanje je što je to u njegovoj kvaliteti života", kazao je.

Govoreći o metodologiji računanja inflacije, Vedriš je podsjetio na objašnjenje Državnog zavoda za statistiku te istaknuo da među 800 proizvoda koje uključuje računica, veliku većinu u svakodnevnom životu ne koristimo.

"Taj široki odabir artikala čine tu stopu 4,8 a ne višom", rekao je i dodao da bismo se trebali posvetiti tome kako inflaciju učiniti manjom, a ne načinom na koji se ona računa.

Zahtjev za porast osobnih dohodaka, naglasio je, s jedne je strane potpuno legitiman, imajući u vidu stopu inflacije i skup život. "No, ostaje pitanje koji su to izvori iz kojih se to može podmiriti. Kad pogledate, s jedne strane imate pustinju, s druge močvaru. I tu je pitanje umijeća države kako pomoći ovima prvima da opstanu, a kako ovima drugima koji su u ovim okolnostima došli do ekstraprofita nešto uzeti ili preraspodijeliti. To je pitanje balansa, ali ne odgovara na pitanje gdje pronaći te milijune za povećanje plaća javnog i privatnog sektora. To se može samo drugačijom strukturom ekonomije", naglasio je.

U slučaju da se postigne dogovor i kriza na Bliskom istoku završi u iduća dva tjedna, Vedriš smatra da će se u toj varijanti kompenzacije trebati dati onima koji su najosjetljiviji, a to su, kaže, prijevoznici, poljoprivrednici i ribari. "Kod ostalih nema razloga da se to pretvori u inflaciju i povećanje cijena. I cijene goriva bi se trebale vratiti na bazne vrijednosti", poručio je. Ako do dogovora ne dođe, zaključio je Vedriš, onda će se stvoriti potreba za "plivajućim" PDV-a.